This is the Trace Id: 7b7a2a086b39b2853bc2aefe20988cb8
Preskoči na glavni sadržaj
Microsoft Security
#
Sigurnost

Što je sigurnost u oblaku?

Saznajte više o sigurnosti u oblaku, zajedno s ključnim komponentama, pogodnostima i izazovima u zaštiti aplikacija i infrastrukture u hibridnim i okruženjima s više oblaka.

Uvod u sigurnost u oblaku

Steknite razumijevanje o sigurnosti u oblaku, različitim tipovima oblaka, načinu na koji sigurnost u oblaku funkcionira, te alatima i tehnologijama koje se bore protiv modernih prijetnji u oblaku i umjetnoj inteligenciji, štiteći podatke, aplikacije, infrastrukturu i radna opterećenja u hibridnim i okruženjima s oblakom.

Glavni zaključci

 
  • Sigurnost u oblaku štiti aplikacije i infrastrukturu u oblaku. 
  • Potencijalni sigurnosni rizici uključuju kršenja i curenje podataka. 
  • Troškovna učinkovitost i smanjeni rizik su potencijalne prednosti.

Što je sigurnost u oblaku?

Sigurnost u oblaku odnosi se na tehnologije, politike, procedure i kontrole koje štite podatke, aplikacije i infrastrukturu smještenu u okruženjima računalstva u oblaku. Namjera je poboljšati povjerljivost, cjelovitost i dostupnost resursa u oblaku, dok se sprječava neovlašteni pristup, provale podataka, i druge kibernetičke prijetnje.

Ključni aspekti sigurnosti u oblaku uključuju:
  • Kontrola pristupa. Upravljanje pristupom resursima u oblaku radi smanjenja rizika.
  • Sigurnost podataka u oblaku. Šifriranje neaktivnih podataka tijekom prijenosa radi zaštite od neovlaštenog pristupa i sigurnosnih proboja.
  • Otkrivanje prijetnji i reagiranje na njih. Brzo otkrivanje i ublažavanje prijetnji kao što su zlonamjerni softver, krađa identiteta, ili napadi uskraćivanja usluge.
  • Usklađenost s propisima. Ispunjavanje regulatornih zahtjeva i industrijskih standarda.
  • Okruženja sigurnog razvoja. Osiguravanje dosljedne sigurnosti u više oblaka te integracija sigurnosnih rješenja u DevOps procese.
  • Vidljivost i upravljanje sigurnosnim aspektima oblaka. Kontinuirano praćenje i procjena konfiguracija, dozvola i usklađenosti u okruženjima u oblaku. Implementacija alata za upravljanje stanjem sigurnosti u oblaku (CSPM) pomaže organizacijama u otkrivanju pogrešnih konfiguracija, provođenju sigurnosnih politika i smanjenju rizika od provala pružanjem uvida u stvarnom vremenu o sigurnosnim nedostacima.
  • Otkrivanje prijetnji i odgovor u oblaku (CDR). Identifikacija, analiza i ublažavanje prijetnji u oblaku u stvarnom vremenu. Uz pomoć strojnog učenja, analize ponašanja i obavještajne analitike o prijetnjama, omogućuje otkrivanje sumnjivih aktivnosti – poput neovlaštenog pristupa, preuzimanja korisničkih računa i zaraza zlonamjernim softverom – čime organizacijama omogućuje brz odgovor i suzbijanje sigurnosnih incidenata u izvorno oblačnoj infrastrukturi.

Sigurnost u oblaku je specijalizirana grana računalne sigurnosti usmjerena na izazove i rješenja vezana uz hibridna i višekratna oblačna okruženja, dok je kibernetička sigurnost šire polje koje pokriva sve digitalne i online prijetnje u bilo kojem tipu okruženja.

Koje su pogodnosti sigurnosti u oblaku?

Učinkovita strategija sigurnosti u oblaku, koja često uključuje platformu za zaštitu aplikacija u oblaku (CNAPP), pruža robusnu zaštitu za osjetljive podatke, aplikacije i infrastrukturu, tako da organizacije mogu sigurno koristiti skalabilnost, fleksibilnost i učinkovitost računalstva u oblaku, dok ublažavaju rizike i rješavaju usklađenost.

Implementacija sigurnosti u oblaku donosi sljedeće prednosti:

Isplativost. Minimiziranjem potrebe za lokalnom sigurnosnom infrastrukturom i omogućavanjem automatskog otkrivanja prijetnji, sigurnost u oblaku smanjuje operativne troškove uz maksimiziranje učinkovitosti.

Poboljšana suradnja. Sigurne kontrole pristupa i šifrirani komunikacijski kanali potiču nesmetanu suradnju među timovima, bez obzira na lokaciju.

Sigurniji razvoj. Sigurnost u oblaku sprječava ranjivosti, pogrešne konfiguracije i izloženost osjetljivih podataka u kodu, dok osigurava sigurnost opskrbnog lanca softvera tijekom cijelog životnog ciklusa razvoja.

Smanjeni rizik. Proaktivno praćenje i automatizirano upravljanje rizicima smanjuju potencijalne površine napada te unapređuju cjelokupno sigurnosno stanje.

Unaprijeđena zaštita osobnih podataka. Napredna šifriranja i kontrole pristupa pomažu u zaštiti osjetljivih podataka od neovlaštenog pristupa i provala.

Brži popravak prijetnji. Automatizirani mehanizmi otkrivanja i odgovora omogućuju organizacijama da identificiraju i otklone prijetnje u stvarnom vremenu, minimizirajući potencijalni utjecaj.

Napredno otkrivanje prijetnji i odgovor. AI vođeno obavještavanje o prijetnjama pomaže organizacijama u otkrivanju i ublažavanju sofisticiranih napada, kao što su dosad nepoznata ranjivost i ucjenjivački softver.

Vidljivost osjetljivih podataka. Sigurnost u oblaku nudi duboke uvide u lokacije osjetljivih podataka, obrasce pristupa i potencijalne rizike izlaganja radi boljeg upravljanja.

Koje su različite vrste oblačnih okruženja?

Postoje različite vrste oblačnih okruženja koja zadovoljavaju različite poslovne potrebe. Ova okruženja uključuju javna, privatna, hibridna i okruženja s više oblaka.

Javni oblak. Javni oblak je oblačna infrastruktura u vlasništvu i pod upravom vanjskog pružatelja usluga. Pruža usluge kao što su računalstvo, pohrana i aplikacije putem interneta. Resursi se dijele između više korisnika, što je značajka poznata kao multiklijentski način. Javni oblaci su prikladni za hosting web-mjesta, razvoj i testiranje aplikacija te pohranu neosjetljivih podataka.

Javni oblak nudi:
Skalabilnost. Tvrtke mogu brzo povećati ili smanjiti resurse.
Isplativost. Pružatelji nude model naplate prema korištenju, bez potrebe za početnim ulaganjima u opremu.
Jednostavna upotreba. Zahtijeva minimalno upravljanje.

Privatni oblak. Privatni oblak je oblačno okruženje posvećeno jednoj organizaciji, koja ima isključivo pravo korištenja resursa. Može biti smješten lokalno ili kod vanjskog davatelja usluga. Privatni oblaci su prikladni za organizacije s posebnim potrebama u pogledu performansi, usklađenosti ili sigurnosti, kao što su organizacije u zdravstvu, financijama ili državnoj upravi.

Privatni oblaci nude:
Povećana kontrola. Organizacije imaju veću kontrolu nad podacima, aplikacijama i infrastrukturom.
Prilagodljiva sigurnost. Sigurnost je prilagođena kako bi zadovoljila specifične potrebe usklađenosti ili regulative.
Izolacija resursa. Resursi se ne dijele s drugim organizacijama.

Hibridni oblak. Hibridni oblak kombinira javne i privatne oblake, omogućujući podacima i aplikacijama da se neometano kreću između njih. Ovaj pristup pruža fleksibilnost radi optimiziranja troškova i performansi. Hibridni oblaci su idealni za tvrtke s promjenjivim radnim opterećenjima, potrebama za oporavak od katastrofe ili postupnom migracijom u oblak.

Hibridni oblak pruža:
Fleksibilnost radnog opterećenja. Organizacija može koristiti privatni oblak za povjerljive zadatke, a javni oblak za skalabilnost.
Optimizacija troškova. Ekonomično skalirajte radna opterećenja korištenjem javnih oblaka kada je to potrebno.

Okruženje s više oblaka. Okruženje s više oblaka odnosi se na korištenje više usluga oblaka od različitih davatelja kako bi se zadovoljili specifični zahtjevi, izbjegla ovisnost o jednom dobavljaču ili povećala redundancija. Često ga koriste velike tvrtke koje traže specijalizirane mogućnosti, poboljšane performanse ili pouzdan sustav za oporavak od katastrofe. Međutim, ovaj pristup uvodi veću složenost upravljanja, jer uključuje koordinaciju raznolikih alata, platformi i pravilnika.

Okruženje s više oblaka donosi:
Fleksibilnost davatelja usluga. Tvrtke biraju najbolji servis u oblaku za svaki zadatak.
Ublažavanje rizika. Smanjenjem ovisnosti o jednom davatelju usluga, organizacije poboljšavaju otpornost i smanjuju rizik.

Zašto je sigurnost u oblaku važna?

Sigurnost u oblaku je ključna za zaštitu povjerljivih podataka i aplikacija smještenih u oblačnim okruženjima. Kako se tvrtke sve više oslanjaju na oblak za pohranu, obradu i suradnju, suočavaju se s rizicima poput neovlaštenog pristupa, provale podataka, curenja podataka,, i kibernetičkih napada.

Učinkovita sigurnost oblaka uključuje mjere kao što su šifriranje, kontrole pristupa i otkrivanje prijetnji u stvarnom vremenu kako bi se zaštitile povjerljive informacije i održala cjelovitost kritičnih aplikacija. Kompletna rješenja koja štite okruženja s više oblaka također su bitna.

Generativni AI postaje važan alat u sigurnosti oblaka. Generativni AI otkriva i reagira na prijetnje u stvarnom vremenu, minimizirajući rizik od curenja podataka. Također poboljšava obavještavanje o prijetnjama analizirajući velike količine podataka kako bi se identificirali obrasci i anomalije koje bi tradicionalne sigurnosne mjere mogle propustiti.

Robusna sigurnost oblaka pomaže tvrtkama poboljšati vidljivost u svojim okruženjima i izbjeći ili se brzo oporaviti od prekida, pomažući minimizirati vrijeme zastoja i održati kontinuirani pristup kritičnim sustavima i podacima. Ova otpornost ključna je za održavanje povjerenja kupaca i dugoročnog uspjeha.

Kako funkcionira sigurnost u oblaku?

Sigurnost oblaka vodi se pristupom koji uključuje ranije uključivanje sigurnosti, proaktivan pristup kontinuiranom smanjenju rizika te brže otklanjanje problema uz jedinstvenu sigurnosnu platformu.

Sigurnost oblaka oslanja se na skup alata i tehnologija dizajniranih za zaštitu resursa. Oni uključuju vatrozide za zaštitu mreže, šifriranje za osiguranje podataka u prijenosu i u mirovanju, te sustave upravljanja identitetima i pristupom (IAM) za kontrolu korisničkih dozvola. Sustavi za otkrivanje i sprječavanje upada (IDPS) prate oblačna okruženja zbog sumnjivih aktivnosti, dok sigurnosne provjere krajnjih točaka osiguravaju da su uređaji koji pristupaju oblaku sigurni.

Drugi pristup uključuje platformu za zaštitu aplikacija u oblaku (CNAPP) koja koristi generativni AI. CNAPP djeluje kao jedinstveni zapovjedni centar u kojem su spojena brojna sigurnosna rješenja za oblak. Oni uključuju upravljanje stanjem sigurnosti u oblaku (CSPM), višepostupnu DevOps sigurnost, platforme za zaštitu oblačnih radnih opterećenja (CWPP), otkrivanje i odgovor u oblaku (CDR), upravljanje pravima oblačnoj infrastrukturi (CIEM) i sigurnost mreže servisa u oblaku (CSNS). CNAPP otkriva i ublažava ranjivosti tijekom cijelog životnog ciklusa softvera, pružajući snažnu zaštitu od sve složenijih prijetnji. CNAPP-ovi koriste generativni AI za pružanje uvida u stvarnom vremenu, automatsko otkrivanje prijetnji i proaktivno upravljanje rizicima, smanjujući površinu za napad i poboljšavajući otpornost u dinamičnim okruženjima oblaka.

Za sigurnost u oblaku potrebni su jasni pravilnici i postupci. Organizacije moraju uspostaviti pravila za pristup podacima, pohranu i dijeljenje, kako bi zaposlenici i partneri slijedili najbolje prakse. Redovite sigurnosne procjene i revizije identificiraju ranjivosti, dok planovi za odgovor na incident podržavaju brzu akciju tijekom provala. Pravilnici također obuhvaćaju mjere usklađenosti s pravnim i regulatornim zahtjevima, kao i procedure za redovitu izradu sigurnosnih kopija radi lakšeg oporavka podataka u slučaju napada ili kvara.

Sigurnost u oblaku zasniva se na modelu podjele odgovornosti između davatelja usluga u oblaku (CSP) i korisnika. CSP je obično odgovoran za osiguranje infrastrukture, uključujući hardver, umrežavanje i fizičke podatkovne centre. Kupci, s druge strane, odgovorni su za osiguranje vlastitih podataka, aplikacija i pristupa korisnika. Na primjer, u okruženju softvera kao usluge (SaaS), davatelj usluga osigurava samu aplikaciju, ali kupac mora upravljati korisničkim dozvolama i osigurati svoje podatke unutar aplikacije. Ovaj suradnički pristup omogućuje obostrani doprinos robusnom stanju sigurnosti.

Integracijom naprednih tehnologija, provedbom sveobuhvatnih pravilnika i pridržavanjem modela zajedničke odgovornosti, sigurnost u oblaku stvara otpornije okruženje koje štiti od modernih kibernetičkih prijetnji.

Uobičajeni rizici i prijetnje sigurnosti u oblaku

Iako nude skalabilnost i fleksibilnost, hibridna i okruženja s više oblaka također uvode sigurnosne rizike i prijetnje. Evo nekoliko uobičajenih izazova:

Povećana površina za napad. Sve veći razvoj u oblaku znači da su podaci, aplikacije i infrastruktura sve više distribuirani — što otvara više ulaznih točaka koje napadači mogu iskoristiti.

Nove površine za napad koje proizlaze iz generativne AI. Iako može dramatično povećati produktivnost, generativni AI također ima potencijal uvođenja sigurnosnih rizika, uključujući slučajno izlaganje podataka. Osobe koje prenose povjerljive informacije za treniranje generativnih AI modela mogle bi nenamjerno otkriti osjetljive podatke.

Povrede i curenja podataka. Pohrana u oblaku i baze podataka česti su ciljevi napadača. Pogrešne konfiguracije, kao što su ostavljanje osjetljivih podataka u javnim spremnicima, slabo šifriranje ili kompromitirane vjerodajnice, mogu dovesti do curenja podataka ili slučajnih provala.

Stalno mijenjajući propisi o usklađenosti. Nepridržavanje promjenjivih propisa može rezultirati visokim novčanim kaznama, pravnim posljedicama i narušenim povjerenjem klijenta. Okruženja s više oblaka povećavaju složenost zbog modela zajedničke odgovornosti i različitih sigurnosnih standarda među CSP-ima.

Pogreške u konfiguraciji oblaka. Pogrešne konfiguracije u oblačnim uslugama — uzrokovane nepravilnim kontrolama pristupa ili nedostatkom stručnosti i nadzora — mogu dovesti do curenja podataka i kršenja propisa o usklađenosti. Primjeri pogrešaka u konfiguraciji uključuju nezaštićene spremnike za pohranu, preširoke IAM politike ili izložene upravljačke konzole.

Interne prijetnje. Unutarnje prijetnje—bilo da su zlonamjerne ili slučajne—predstavljaju značajne rizike. Zaposlenici, vanjski suradnici ili partneri s povlaštenim pristupom oblačnim okruženjima mogu namjerno ili nenamjerno izložiti povjerljive podatke, pogrešno konfigurirati postavke ili uvesti ranjivosti.

Korisni alati i tehnologije za sigurnost u oblaku

Sigurnost u oblaku zahtijeva niz specijaliziranih alata i tehnologija za rješavanje prijetnji u raznolikim okruženjima. Evo pregleda:

Platforma za zaštitu aplikacija u oblaku (CNAPP). CNAPP je jedinstveno okruženje koje integrira više sigurnosnih komponenti kako bi pružio sveobuhvatnu zaštitu u okruženjima izvornih oblaka, od razvoja do izvođenja. CNAPP uključuje:
  • Upravljanje stanjem sigurnosti u oblaku (CSPM) za identifikaciju i otklanjanje pogrešnih konfiguracija, problema s usklađenošću i rizicima u oblačnoj infrastrukturi kako bi se održala sigurna okruženja.
  • Sigurnost infrastrukture kao koda koja podržava sigurne konfiguracije u predlošcima otkrivanjem ranjivosti i provođenjem politika prije implementacije.
  • Upravljanje stanjem sigurnosti podataka (DSPM), koje se fokusira na otkrivanje, klasifikaciju i zaštitu povjerljivih podataka u oblačnim okruženjima kako bi se spriječio neovlašteni pristup i curenje.
  • Sigurnost DevOps-a s kontinuiranom integracijom i kontinuiranom isporukom (CI/CD) jačanje cjevovoda za osiguranje životnog ciklusa razvoja softvera integriranjem sigurnosnih provjera u CI/CD cjevovode, uključujući skeniranje ovisnosti i procjene ranjivosti u stvarnom vremenu za upravljanje ranjivošću.
  • Upravljanje stanjem sigurnosti uz pomoć umjetne inteligencije (AI-SPM) koje koristi AI za predviđanje, otkrivanje i odgovor na prijetnje u stvarnom vremenu, pružajući napredne uvide u rizik i automatizirano otklanjanje.
  • Upravljanje pravima u oblačnoj infrastrukturi (CIEM) i upravljanje izloženošću za upravljanje i ograničavanje pretjeranih dozvola u oblačnim okruženjima, smanjujući površinu za napad kroz dodjelu pristupa s najmanjim potrebnim ovlastima.
     
Upravljanje sigurnosnim informacijama i događajima (SIEM). SIEM agregira, analizira i korelira zapise i sigurnosne događaje iz više izvora kako bi pružio praćenje u stvarnom vremenu, otkrivanje incidenata i izvješćivanje o usklađenosti.

Prošireno otkrivanje i reagiranje (XDR). XDR objedinjuje otkrivanje prijetnji, reagiranje i otklanjanje problema na krajnjim uređajima, mrežama i oblačnim okruženjima, omogućujući cjelovit pregled napada i brže vrijeme odgovora.

Sustavi za otkrivanje i sprječavanje upada (IDPS). IDPS nadzire i analizira mrežni promet radi sumnjivih aktivnosti, identificirajući potencijalne upade ili kršenja pravilnika. Mehanizmi sprječavanja blokiraju otkrivene prijetnje u stvarnom vremenu.

Platforme za zaštitu krajnjih točaka (EPP-ovi). EPP-ovi osiguravaju uređaje povezane s oblačnim okruženjima štiteći ih od zlonamjernog softvera, ucjenjivačkog softvera i neovlaštenog pristupa. Napredne platforme uključuju analizu ponašanja i strojno učenje za poboljšanu zaštitu.

Sprječavanje gubitka podataka (DLP). DLP alati sprječavaju neovlašteni pristup, dijeljenje ili prijenos povjerljivih podataka. Primjenjuju politike na podatke u stanju mirovanja, prijenosa ili upotrebe, pomažući u usklađenosti i sprječavanju sigurnosnih incidenata.

Prepoznavanje krajnjih točaka i odgovor (EDR). EDR je sigurnosno rješenje koje prati i analizira aktivnost krajnjih točaka u stvarnom vremenu kako bi otkrilo, istražilo i odgovorilo na prijetnje poput zlonamjernog softvera, ucjenjivačkog softvera i neovlaštenog pristupa.

Upravljanje izloženošću sigurnosnim rizicima (SEM). SEM obogaćuje informacije o imovini sigurnosnim kontekstom koji pomaže u proaktivnom upravljanju površinama za napad, zaštiti kritične imovine te istraživanju i ublažavanju rizika od izloženosti.

Usklađenost s propisima i regulatorna pitanja

Organizacije koje koriste oblačna okruženja moraju se pridržavati različitih standarda usklađenosti i regulative kako bi zaštitile sigurnost, privatnost i integritet podataka.

Nekoliko ključnih okvira obuhvaća:
  • Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR), zakon Europske unije o zaštiti osobnih podataka i privatnosti. Ona nalaže organizacijama da implementiraju robusne sigurnosne mjere, poštuju prava pojedinaca na privatnost i obavijeste vlasti unutar 72 sata od curenja podataka.
  • Health Insurance Portability and Accountability Act (HIPAA), koji regulira zaštitu povjerljivih zdravstvenih informacija u SAD-u. Organizacije koje se bave zaštićenim zdravstvenim informacijama moraju implementirati administrativne, fizičke i tehničke mjere zaštite kako bi osigurale povjerljivost i spriječile neovlašteni pristup.
  • ISO/IEC 27001, koji je međunarodni standard za uspostavu, implementaciju, održavanje i unaprijeđenje upravljačkog sustava za sigurnost podataka. Naglašava pristup upravljanju sigurnošću temeljen na riziku, zahtijevajući od organizacija da identificiraju ranjivosti, provode kontrole i redovite revizije.
  • Cybersecurity Framework Nacionalnog instituta za standarde i tehnologiju (NIST), koji pruža strukturirani pristup upravljanju rizicima po računalnu sigurnost kroz pet osnovnih funkcija: identificirati, zaštititi, otkriti, odgovoriti i oporaviti se. Široko se koristi za usklađivanje sigurnosnih praksi organizacija s industrijskim standardima i poboljšanje ukupne otpornosti na kibernetičke prijetnje.
  • Center for Internet Security (CIS) je neprofitna organizacija čija je misija identificirati, razvijati, potvrditi, promovirati i održavati najbolje prakse rješenja za kibernetičku obranu. Oslanja se na stručnost stručnjaka za računalnu sigurnost i informacijske tehnologije iz državnih ustanova, poslovnog sektora i akademske zajednice diljem svijeta. 

Koji su trenutačni i novi trendovi u sigurnosti oblaka?

Sigurnost u oblaku nastavlja se razvijati kako bi se suočila sa sve sofisticiranijim prijetnjama, potaknutim tehnološkim napretkom i rastućom složenošću oblačnih okruženja. Nekoliko trenutačnih i nadolazećih trendova obuhvaća:

Zaštita modernih AI aplikacija. Kako organizacije brzo usvajaju generativnu AI tehnologiju, moraju pravilno zaštititi te aplikacije od prijetnji poput napada na lanac opskrbe, ubacivanja zlonamjernih upita i curenja podataka.

Arhitektura modela „svi su nepouzdani”. Ovaj pristup provodi stroge kontrole pristupa provjerom svakog zaposlenika i uređaja te ograničavanjem implicitnog povjerenja unutar ili izvan mreže.

Pristup ranog testiranja i provjere. Pristup ranog uključivanja sigurnosti integrira sigurnosne mjere u rane faze razvoja, kako bi se ranjivosti prepoznale i otklonile prije implementacije. Uključivanjem automatiziranog testiranja sigurnosti i provjera usklađenosti u CI/CD kanal, organizacije smanjuju rizike, poboljšavaju kvalitetu koda i ubrzavaju isporuku sigurnog softvera.

Sigurnost bez poslužitelja. Računanje bez poslužitelja, koje uključuje upravljanje infrastrukturom i poslužiteljima od strane davatelja usluga u oblaku, uvodi jedinstvene sigurnosne izazove zbog svoje visoke dinamičnosti i oslanjanja na usluge trećih strana. Sigurnost bez poslužitelja potrebna je za zaštitu privremenih radnih opterećenja, API krajnjih točaka i osnovne oblačne platforme.

Kvantno otporna kriptografska rješenja. Kvantno računanje predstavlja potencijalne rizike za tradicionalne algoritme šifriranja, što potiče potrebu za kvantno otpornim kriptografskim rješenjima u oblačnim okruženjima.

Sigurnost spremnika. Sigurnost spremnika uključuje zaštitu spremnika i platformi za orkestraciju. Kako bi zaštitile radna opterećenja spremnika, organizacije trebaju alate koji otkrivaju zlonamjerne aktivnosti čak i tijekom izvođenja, pružaju uvid u događaje povezane sa spremnicima te uklanjaju zlonamjerne spremnike.

Kontinuirano upravljanje izloženošću (CTEM). CTEM pomaže organizacijama proaktivno identificirati, procijeniti i ublažiti ranjivosti prije nego što budu iskorištene. Kontinuiranim procjenjivanjem sigurnosnih rizika u oblačnim okruženjima, CTEM podržava dinamičku strategiju obrane koja se prilagođava promjenjivim prijetnjama i minimizira potencijalne površine za napad.

Odabir rješenja za sigurnost u oblaku

Budući da se tvrtke sve više oslanjaju na hibridna i okruženja s više oblaka, važno je implementirati sveobuhvatne alate i procese za sigurnost oblaka. Učinkovita sigurnost oblaka ne samo da pomaže u smanjenju rizika i održavanju usklađenosti s propisima, već poboljšava i operativnu otpornost, potiče inovacije i gradi povjerenje s kupcima.

Odabir pravog rješenja za sigurnost oblaka je od suštinskog značaja. Microsoft Cloud Security pruža integriranu, platformu koju pogoni generativni AI za zaštitu aplikacija u oblaku (CNAPP) koja objedinjuje sigurnost i usklađenost kako bi pomogla u obrani protiv prijetnji u oblaku.

Saznajte više o tome kako Microsoft Cloud Security može pomoći u podršci sigurnom razvoju, smanjenju rizika kroz kontekstualno upravljanje sigurnosnim stanjem te zaštiti radnih opterećenja i aplikacija od suvremenih prijetnji. 

Najčešća pitanja

  • Sigurnost u oblaku skup je tehnologija, pravilnika, procedura i kontrola koje štite podatke, aplikacije i infrastrukturu smještenu u okruženjima računalstva u oblaku.
  • Jedan primjer sigurnosti u oblaku je primjena načela najmanjih privilegija, koje dodjeljuje korisnicima, ulogama i uslugama samo nužne dozvole. To također podrazumijeva redovito pregledavanje i uklanjanje neiskorištenih dozvola.

    Još jedan primjer je CSPM, koji kontinuirano nadzire okruženja oblaka radi pogrešnih konfiguracija, kršenja usklađenosti i sigurnosnih rizika, pomažući organizacijama da održavaju snažan sigurnosni položaj.
  • Sigurnost u oblaku je specijalizirana grana računalne sigurnosti usmjerena na izazove i rješenja vezana uz oblačna okruženja, dok je kibernetička sigurnost šire polje koje pokriva sve digitalne i online prijetnje u bilo kojem tipu okruženja.

Pratite Microsoft Security