This is the Trace Id: ab779444e440a8ac94a293c0121bbd4a
Preskoči na glavni sadržaj
Microsoft Security
Osoba sjedi na kauču i koristi prijenosno računalo.

Što je računalni napad?

Računalni napad je pokušaj kršenja sigurnosti, ometanja ili oštećenja računalnih sustava, mreža ili digitalnih uređaja, često u zlonamjerne svrhe poput krađe podataka ili financijske prijevare.
Zaštita od računalnih napada

Sveobuhvatan pregled računalnih napada.

Saznajte više o različitim vrstama računalnih napada, kako spriječiti računalne napade u modernoj tehnologiji i kako reagirati u slučaju računalnog napada.

Ključni zaključci

  • Računalni napadi su pokušaji kršenja sigurnosti, oštećenja ili ometanja računalnih sustava.
  • Krađa identiteta i ucjenjivački softver dva su uobičajena napada.
  • Plan odgovora na incidente je ključan za oporavak od računalnog napada.

Što je računalni napad?

Računalni napad je namjerni pokušaj pojedinca ili grupe da krše sigurnost, oštete ili ometaju računalne sustave, mreže ili digitalne uređaje, često u zlonamjerne svrhe poput krađe podataka, špijunaže, financijske prijevare ili sabotaže sustava.

Računalni napadi su se značajno razvili tijekom godina. Od 1980-ih do 1990-ih, pojavili su se rani virusi i crvi, koji su prvenstveno ciljali pojedinačne računala i mreže. U 2000-ima, pojavili su se sofisticiraniji zlonamjerni softver,, krađa identiteta, i veliki DDoS (Distributed Denial-of-Service) napadi, koji su ciljali tvrtke i vlade. U 2010-ima, napredne trajne prijetnje (APTs), ucjenjivački softver, i napadi država postali su široko rasprostranjeni. Danas, napadači koriste umjetnu inteligenciju i infrastrukturu temeljenu na oblaku kako bi povećali volumen svojih napada, pokrenuli sofisticirane kampanje socijalnog inženjeringa poput deepfake prevara i prilagodili mamce za krađu identiteta i zlonamjerni softver za pojedinačne ciljeve, povećavajući svoje stope uspjeha.

Budući da su naši svakodnevni životi toliko ovisni o digitalnim sustavima, računalni napadi predstavljaju značajne rizike za pojedince, tvrtke i vlade. Uspon računalstva u oblaku, Interneta stvari (IoT) i umjetne inteligencije proširio je potencijalnu površinu napada – ili skup svih mogućih lokacija i ulaznih točaka za pristup mreži ili sustavu – čineći računalnu sigurnost ključnom za zaštitu osjetljivih podataka, financijskih sredstava i čak nacionalne sigurnosti. Kako se računalne prijetnje nastavljaju razvijati, proaktivne strategije obrane, inteligencija o prijetnjama, i svijest o računalnoj sigurnosti postaju važnije nego ikad.

Računalni napadi imaju potencijal ozbiljno oštetiti reputaciju pojedinaca i organizacija, što dovodi do gubitka povjerenja i kredibiliteta. Kada dođe do curenja osjetljivih podataka, poput informacija o kupcima, financijskih evidencija ili poslovnih strategija, dionici mogu izgubiti povjerenje u sposobnost organizacije da zaštiti svoju imovinu. Visoko profilirana kršenja sigurnosti, poput onih koja pogađaju velike korporacije i vladine institucije, često rezultiraju javnom istragom, pravnim posljedicama i financijskim gubicima. Za pojedince, krađa identiteta ili hakirani računi na društvenim mrežama mogu narušiti osobne i profesionalne reputacije.

Razumijevanje računalnih napada i njihove evolucijske prirode ključno je za jačanje mjera računalne sigurnosti i omogućavanje tvrtkama i pojedincima da implementiraju proaktivne obrane, ublaže rizike i održe povjerenje.

Različite vrste računalnih napada

Računalni kriminalci koriste razne metode napada kako bi iskoristili ranjivosti sustava, ukrali osjetljive informacije i ometali operacije.

Postoje dvije glavne vrste napada:

Napadi na temelju proizvoda. U ovoj vrsti napada, računalni kriminalci koriste automatizirane skripte i alate za slanje napada širokoj skupini ljudi. Jedan primjer može biti phishing e-pošta poslana velikom broju adresa e-pošte. Ovi napadi obično ne ciljaju specifičnu organizaciju i napadači ih ne prate ako ne uspiju.

Napadi kojima upravljaju ljudi ili napadi s tipkovnice. Ove vrste napada izgledaju slično napadima temeljenim na proizvodima, jer mogu započeti phishing e-poštom ili krađom vjerodajnica. Međutim, u ovom slučaju, stvarna osoba djeluje iza kulisa kako bi izradila ciljaniji pokušaj pristupa i nastavila s aktivnostima s tipkovnice.

Napadači obično ciljaju specifične tvrtke, organizacije ili vladine skupine. Koriste više metoda kako bi pokušali provaliti u sustave organizacije ili uzrokovati štetu nakon što su dobili pristup, uključujući:

Napadi grubom silom. Ovi napadi uključuju sustavno pogađanje lozinki ili ključeva za šifriranje kako bi provalili u račune i mreže. Nakon što dobiju pristup sustavu, napadač može nastaviti instaliranjem zlonamjernog softvera ili ucjenjivačkog softvera.

DDoS napadi. Preopterećenim poslužiteljima ili mrežama s prekomjernim prometom, računalni napadači uzrokuju prekide usluga i onemogućuju dostupnost istih.

Zlonamjerni softver. Zlonamjerni softver je zlonamjerni komad softvera koji se često koristi za stjecanje pristupa mreži onemogućavanjem sigurnosnih kontrola, pružanjem daljinskog pristupa ili instaliranjem korisničkog opterećenja ucjenjivačkog softvera.

Ucjenjivački softver. Računalni napadači koriste vrstu zlonamjernog softvera koja šifrira datoteke i u suštini ih drži kao taoce. Napadač zatim traži uplatu za dešifriranje.

Botnetovi. Ova vrsta napada uključuje korištenje mreža kompromitiranih računala za izvođenje napada velikih razmjera, uključujući distribuciju neželjene pošte i DDoS napade.

Skriptiranje na više web-mjesta (XSS). Da bi kompromitirali korisničke sesije i podatke, napadači ubacuju zlonamjerne skripte u web stranice.

SQL injekcija. Iskorištavajući ranjivosti baza podataka umetajući zlonamjerne SQL upite, napadi injektiranjem SQL-a daju napadačima pristup osjetljivim informacijama ili kvare baze podataka žrtava.

Posrednički napadi (MiTM). Također nazvani napadi prisluškivanja, ovi napadi uključuju presretanje komunikacija između dvije osobe ili između osobe i poslužitelja. Napadi MiTM često se provode na nezaštićenim javnim bežičnim mrežama.

Kako spriječiti računalne napade u današnjim složenim digitalnim okruženjima

Prijetnje računalne sigurnosti neprestano se razvijaju, što čini ključnim za tvrtke da implementiraju proaktivne sigurnosne mjere. Sljedeće su ključne strategije za sprječavanje računalnih napada.

Implementirajte jaku autentifikaciju za zaštitu identiteta. Postavljanje snage provjere autentičnosti omogućuje administratorima sustava da odrede koje kombinacije metoda provjere autentičnosti mogu koristiti za pristup resursu. Na primjer, za pristup osjetljivom resursu, administratori mogu zahtijevati da se koriste samo metode provjere autentičnosti otporne na krađu identiteta. Za pristup manje osjetljivom resursu, administratori mogu dopustiti manje sigurne kombinacije višestruke provjere autentičnosti, poput lozinke plus SMS poruke.

Koristite pristupne ključeve. Pristupni ključevi pomažu u sprječavanju računalnih napada zamjenom tradicionalnih lozinki kriptografskom provjerom autentičnosti, čineći ih otpornima na krađu identiteta, krađu vjerodajnica i brutalne udare. Budući da su ključevi vezani uz uređaj korisnika i zahtijevaju biometrijsku provjeru autentičnosti ili PIN, eliminiraju rizike povezane s ponovnom upotrebom lozinki i slabim vjerodajnicama.

Redovito ažurirajte sustave i softver. Računalni kriminalci iskorištavaju ranjivosti u zastarjelom softveru, stoga je važno redovito ažurirati operativne sustave i aplikacije. Gdje je to moguće, uključite automatska ažuriranja. Redovito primjenjujte sigurnosne zakrpe za aplikacije poput Adobea, Jave i web preglednika.

Implementirajte kontinuirano upravljanje izloženošću računalnim prijetnjama (CTEM). Upravljanje izloženošću prijetnjama ili upravljanje izloženošću sigurnosnim rizicima pruža vam jedinstven pregled sigurnosnog stanja vaše tvrtke ili ustanove preko vaših sredstava i radnih opterećenja. Ovo pomaže proaktivno upravljati napadnim površinama, zaštititi kritične resurse i istražiti te ublažiti rizik od izloženosti.

Provođenje redovitih sigurnosnih nadzora i procjena ranjivosti. Izvršite testiranje prodora kako biste identificirali slabosti prije nego što to učine hakeri. Pratite mrežne i sustavne zapise, i koristite sustav za upravljanje sigurnosnim informacijama i događajima (SIEM) za otkrivanje anomalija.

Pregledajte kontrole pristupa i dozvole. Ograničite pristup osjetljivim podacima i kritičnim sustavima samo ovlaštenom osoblju. Implementirajte kontrolu pristupa utemeljenu na ulogama (RBAC).

Osigurajte redovitu obuku za računalnu sigurnost. Obrazujte zaposlenike o napadima krađe identiteta, socijalnom inženjeringu i sigurnim praksama pregledavanja. Naučite ih kako prepoznati sumnjive e-poruke, poveznice i privitke te kako reagirati ako prime bilo koju od tih stavki. Provodite simulirane testove krađe identiteta kako biste provjerili svijest zaposlenika.

Implementirajte alate za prepoznavanje krajnjih točaka i odgovor. Alati za prošireno otkrivanje i odgovor (XDR) ujedinjuju otkrivanje prijetnji, istraživanje i odgovor preko radnih opterećenja u oblaku, krajnjih točaka, i mreža – podržavajući brže, koordiniranije ublažavanje prijetnji. Agregiranjem i analizom sigurnosnih signala iz više izvora, XDR pruža duboku vidljivost u oblačnim okruženjima i pomaže smanjiti vrijeme zadržavanja za napredne prijetnje.

Upotrijebite umjetnu inteligenciju za računalnu sigurnost. Odabir alata s umjetnom inteligencijom za računalnu sigurnost je bitan jer umjetna inteligencija otkriva i reagira na prijetnje u stvarnom vremenu, pomažući u sprječavanju računalnih napada prije nego što uzrokuju štetu. Umjetna inteligencija također poboljšava sigurnost analizirajući velike količine podataka brzo, identificirajući obrasce koje ljudski analitičari možda propuste.

Implementirajte uslugu upravljanog otkrivanja i odgovora (MDR). MDR je servis za računalnu sigurnost koji proaktivno štiti tvrtke ili ustanove od računalnih prijetnji pomoću naprednog otkrivanja i brzog reagiranja na incidente. MDR servisi objedinjuju tehnologiju i stručna znanja osoba za lociranje, nadzor i reagiranje na računalne prijetnje.

Koristite rješenja za obavještavanje o prijetnjama. Rješenje za obavještavanje o prijetnjama – ono s alatima koji koriste umjetnu inteligenciju, strojno učenje i napredne mogućnosti kao što su sigurnosna orkestracija, automatizacija i odgovor (SOAR)– automatizira brojne sigurnosne funkcije da bi vam pomogao spriječiti napade, umjesto da samo reagira na njih. Obavještavanje o prijetnjama ujedno stručnjacima za sigurnost pomaže u automatizaciji radnji popravka kada se otkrije napad kao što su blokiranje zlonamjernih datoteka i IP adresa.

Kako ublažiti učinke računalnog napada

Ako se otkrije računalni napad, brza akcija je ključna za ublažavanje štete, suzbijanje kršenja sigurnosti i oporavak poslovanja. Nakon napada, slijedite ove ključne korake:

Suzbijte štetu. Uklonite kompromitirana računala, poslužitelje ili mrežne segmente iz mreže kako biste spriječili daljnje širenje. Isključite Ethernet kabele, onemogućite bežične mreže ili koristite pravila vatrozida za suzbijanje napada. Onemogućite kompromitirane račune i vjerodajnice te resetirajte lozinke za pogođene račune. Poništite pristupne tokene i API ključeve ako je potrebno. Koristite pravila vatrozida za blokiranje veza s poznatim IP adresama napadača i isključite sve neovlaštene udaljene pristupne sesije.

Obratite se svom pružatelju usluga upravljanja. Mnoge tvrtke nude pomoć u slučaju kršenja sigurnosti. Ako imate pružatelja usluga upravljanja koji pomaže vašem internom timu, kontaktirajte ih što je prije moguće.

Identificirajte vrstu napada. Pazite na neočekivano ponašanje sustava, neovlašteni pristup ili zahtjeve za otkupninom. Odredite je li to zlonamjerni softver, ucjenjivački softver, krađa identiteta, DDoS ili curenje podataka.

Utvrditi je li došlo do kompromitacije podataka. Pregledajte zapise za neovlaštene pokušaje pristupa. Provjerite je li ukradena osjetljiva korisnička, financijska ili povjerljiva informacija. Ako je potrebno vratiti podatke, koristite čiste, neovisne sigurnosne kopije za vraćanje. Provjerite jesu li sigurnosne kopije slobodne od zlonamjernog softvera prije ponovnog korištenja.

Procijenite integritet sustava. Identificirajte koji su sustavi ili aplikacije bili pogođeni. Pazite na promjene datoteka, izbrisane zapise ili izmijenjene dozvole. Identificirajte zlonamjerne procese i isključite ih kako biste spriječili daljnju štetu. Uklonite zlonamjerni softver i neovlašteni pristup. Koristite ažurirane alate za antivirusne programe za skeniranje i čišćenje zaraženih uređaja. Resetirajte konfiguracije sustava i uklonite neovlaštene račune.

Obavijestite interne timove i vlasti. Prijavite incident IT-u, sigurnosnim timovima, rukovoditeljima i pravnim timovima. Ako su osobni podaci kompromitirani, obavijestite regulatorna tijela – kao što je Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR), Zakon o prenosivosti i odgovornosti zdravstvenog osiguranja (HIPAA), PCI-DSS tijela usklađenosti – kako je propisano zakonom.

Sačuvajte dokaze za forenzičku analizu. Ne brišite zapise ili ne pokrećite odmah ponovno sustave. Uzmite snimke sustava i datoteke zapisnika za daljnju istragu.

Zakrpajte ranjivosti i ojačajte sigurnost. Primijenite najnovije sigurnosne zakrpe i ažuriranja softvera. Pregledajte pravila vatrozida, postavke sigurnosti e-pošte i kontrole pristupa.

Provedite recenziju nakon incidenta. Identificirajte uzroke i dokumentirajte naučene lekcije. Utvrdite koje su sigurnosne mjere zakazale i kako ih poboljšati.

Zašto vam je potreban robusni plan odgovora na incidente

Jedan plan odgovora na incidente ključan je za minimiziranje zastoja i financijskih gubitaka smanjenjem operativnih prekida i sprječavanjem gubitka prihoda. Također podržava usklađenost s propisima, budući da mnoge industrije zahtijevaju dokumentirani plan odgovora na incidente kako bi zadovoljile standarde kao što su GDPR, HIPAA, NIST i PCI-DSS. Dobro izveden plan odgovora također štiti vašu reputaciju i pomaže zadržati povjerenje kupaca podržavajući brzo suzbijanje prijetnji, te sprječavajući curenje podataka i štetu po robnu marku. Povećava spremnost i vrijeme odgovora omogućujući timovima da brzo i učinkovito reagiraju kada dođe do kršenja. Nadalje, kontinuirano pregledavanje i poboljšanje plana odgovora na incidente jača sigurnosnu poziciju tvrtke ili ustanove, pomažući u sprječavanju budućih napada.

Novi i pojavljujući trendovi u računalnim napadima

Računalni napadi imaju dalekosežne posljedice koje se protežu izvan pojedinačnih tvrtki, značajno utječući na svjetsko gospodarstvo. Veliki napadi na financijske institucije, opskrbne lance i kritičnu infrastrukturu mogu rezultirati gubicima od milijardi dolara, ometajući industrije i usporavajući ekonomski rast. Na primjer, napadi ucjenjivačkog softvera na zdravstvene sustave ili proizvodne pogone dovode do operativnih zastoja, kašnjenja usluga i povećanih troškova. Mala poduzeća, često manje opremljena za suočavanje s računalnim napadima, mogu pretrpjeti nepovratnu financijsku štetu, što dovodi do gubitka radnih mjesta i smanjenja povjerenja na tržištu. Rastući troškovi mjera računalne sigurnosti prisiljavaju tvrtke i vlade da dodijele više resursa za obranu umjesto za inovacije i rast, što na kraju utječe na ekonomsku produktivnost.

Osim financijske štete, računalni napadi imaju ozbiljne društvene posljedice, erodirajući povjerenje javnosti u digitalne sustave i institucije. Kada se osobni podaci ukradu, pojedinci se suočavaju s krađom identiteta, financijskim prijevarama i kršenjem privatnosti, što dovodi do psihološkog stresa i gubitka povjerenja u online usluge. Napadi na osnovne usluge, poput elektroenergetskih mreža ili bolnica, mogu ometati svakodnevni život, ugroziti javnu sigurnost i čak oduzeti živote. Štoviše, računalni ratovi država i kampanje dezinformacija mogu destabilizirati vlade, utjecati na izbore i posijati razdor među ljudima. Kako digitalna ovisnost raste, računalni napadi predstavljaju sve veći rizik za globalnu stabilnost, čineći robusne mjere računalne sigurnosti bitnima za zaštitu i ekonomskog prosperiteta i društvenog blagostanja.

Nekoliko značajnih računalnih napada uključuje:

Napad ucjenjivačkog softvera WannaCry. U 2017. godini, masovni napad ucjenjivačkog softvera koji je iskoristio ranjivost u Microsoft Windowsu brzo se proširio na više od 150 zemalja, pogađajući bolnice, tvrtke i vladine agencije. Značajne žrtve bile su Nacionalna zdravstvena služba Ujedinjenog Kraljevstva, FedEx, Renault i Telefónica. Računalni napad prouzročio je štetu od 4 milijarde USD globalno.

Curenje podataka tvrtke Equifax. U 2017. godini, računalni napadači su iskoristili neispravljenu ranjivost softvera, izlažući osjetljive informacije 147 milijuna ljudi. Ukrađeni podaci uključivali su brojeve socijalnog osiguranja, podatke o kreditnim karticama i osobne identifikatore. Equifax je platio nagodbu od 700 milijuna USD za štetu i usluge praćenja kredita. Ovaj napad doveo je do strožih zakona o zaštiti podataka i pojačanog nadzora nad agencijama za izvještavanje o kreditima.

Napad na opskrbni lanac SolarWinds. U 2020. godini, računalni napadači – ciljajući vladine agencije Sjedinjenih Država i Fortune 500 tvrtke – kompromitirali su SolarWindsov softver Orion, umetnuvši program za neovlašten ulazak u sustav koji se koristio za špijuniranje mreža. Žrtve su uključivale Ministarstvo domovinske sigurnosti Sjedinjenih Država, Microsoft i Intel.

Napad ucjenjivačkog softvera na tvrtku Colonial Pipeline. U 2021. godini, Colonial Pipeline Company je napadnuta, što je rezultiralo zatvaranjem svih operacija. Da bi se računalni sustav koji se koristi za upravljanje naftovodima na jugoistoku Sjedinjenih Američkih Država vratio u funkciju, Colonial Pipeline platio je hakerima otkupninu od 75 bitcoina (što je tada bilo ekvivalentno 4 milijuna USD). Ovaj računalni napad bio je najveći u povijesti Sjedinjenih Država koji je ciljao naftnu infrastrukturu, a istaknuo je ranjivosti u energetskom i transportnom sektoru, potičući jače mjere računalne sigurnosti.

Kriptovaluta. U ožujku i travnju 2022. meta računalnog napada bila su tri različita protokola za davanje zajma. U razdoblju od tjedan dana hakeri su ukrali kriptovalute u vrijednosti od 15,6 milijuna USD od tvrtke Inverse Finance, 625 milijuna USD od tvrtke Ronin Network koja se bavi igrama i 3,6 milijuna USD od tvrtke Ola Finance.

Posljednjih godina, računalni napadi su postali učestaliji, sofisticiraniji i financijski štetniji, pri čemu je ucjenjivački softver postao jedna od najznačajnijih prijetnji. Napadači sve više ciljaju i pojedince i organizacije, šifrirajući kritične podatke i zahtijevajući visoke otkupnine. Napadi ucjenjivačkog softvera visokog profila na bolnice, financijske institucije i infrastrukturne tvrtke uzrokovali su prekid operacija i teške financijske gubitke. Računalni kriminalci također su prešli na taktike dvostruke ucjene, ne samo zaključavajući podatke, već i prijeteći otkrivanjem osjetljivih informacija ako otkupnina ne bude plaćena. Porast ucjenjivačkog softvera kao usluge dodatno je potaknuo ovaj trend, omogućujući čak i ne-tehničkim računalnim kriminalcima da pokreću napade s unaprijed izgrađenim alatima za ucjenjivački softver.

Još jedan alarmantan trend je rastuća sofisticiranost shema za krađu identiteta i računalnih napada koje sponzoriraju države. Moderne kampanje za krađu identiteta koriste e-poštu generiranu umjetnom inteligencijom, tehnologiju deepfake i taktike socijalnog inženjeringa kako bi prevarile čak i najpažljivije pojedince da otkriju osjetljive informacije. Ovi napadi često zaobilaze tradicionalne sigurnosne mjere, što dovodi do krađe vjerodajnica i curenja podataka. U međuvremenu, računalni napadi koje sponzoriraju države postali su sve prisutniji, ciljajući kritičnu infrastrukturu poput elektroenergetskih mreža, postrojenja za pročišćavanje vode i vladinih agencija. Ovi napadi, često pripisivani državama koje nastoje ometati suparničke ekonomije ili prikupljati obavještajne podatke, ističu potrebu za jačim politikama računalne sigurnosti, poboljšanim sustavima otkrivanja prijetnji i međunarodnom suradnjom u obrani protiv računalnog rata.

Učinkovita rješenja protiv računalnih napada

Razumijevanje i zaštita od računalnog napada ključno je za održavanje integriteta i sigurnosti podataka i sustava organizacije. Proaktivnim rješavanjem potencijalnih prijetnji, tvrtke ili ustanove smanjuju rizik od provale, štite osjetljive informacije i osiguravaju kontinuitet poslovanja.

Jedan od načina zaštite od računalnog napada je korištenje jedinstvene sigurnosne platforme. Integracija više sigurnosnih alata – kao što su zaštita krajnjih točaka, sigurnost identiteta, sigurnost e-pošte, i otkrivanje i odgovor na prijetnje – u jedan sustav poboljšava vidljivost. Ovaj centralizirani pristup također smanjuje sigurnosne praznine, olakšavajući otkrivanje, analizu i ublažavanje napada u stvarnom vremenu.

Umjetna inteligencija je moćan alat za sprječavanje i odgovor na računalne napade. Obavještavanje o prijetnjama i automacija pogonjeni umjetnom inteligencijom otkrivaju i ometaju računalne prijetnje u stvarnom vremenu, podržavajući brzi odgovor na incidente. Osim toga, poboljšava vidljivost na površini napada i izloženost računalnim prijetnjama, omogućujući organizacijama da proaktivno upravljaju svojom sigurnosnom pozicijom i smanje rizik od provale.

RješenjeMicrosoftovo rješenje za objedinjenu SecOps pogonjenu umjetnom inteligencijom jedan je primjer objedinjene sigurnosne platforme koja je dizajnirana za sprječavanje i obranu od kibernetskih napada integracijom naprednih sigurnosnih tehnologija i praksi u jedinstvenu, koherentnu platformu. Ovo rješenje koristi generativni AI zajedno s punim mogućnostima proširenog otkrivanja i odgovora (XDR) i SIEM-a za pružanje sveobuhvatne zaštite preko krajnjih točaka, identiteta, e-pošte, alata za suradnju, aplikacija u oblaku i podataka.
RESURSI

Saznajte više o računalnoj sigurnosti

  1.
Muškarac sjedi za stolom i upotrebljava prijenosno računalo.
Rješenje

Sveobuhvatna sigurnost

Objedinite SecOps za sprječavanje, otkrivanje i reagiranje pomoću platforme pogonjene umjetnom inteligencijom.
Otkrijte platformu
Žena u plavoj košulji.
Sigurnost 101

Što je ucjenjivački softver?

Saznajte što je ucjenjivački softver, kako on funkcionira i kako zaštititi svoju tvrtku od te vrste računalnog napada.
Pročitajte više
Žena sjedi na kauču i koristi prijenosno računalo.
Sigurnost 101

Što je zlonamjerni softver?

Saznajte kako identificirati, spriječiti i odgovoriti na napade zlonamjernim softverom uz napredne alate i strategije.
Saznajte više
Muškarac sjedi na klupi s prekriženim nogama i drži prijenosno računalo.
Portal za zaštitu od prijetnji

Novosti o računalnoj sigurnosti i umjetnoj inteligenciji

Otkrijte najnovije trendove i najbolje prakse u zaštiti od računalnih prijetnji i umjetnoj inteligenciji za računalnu sigurnost.
Registrirajte se odmah
Nazad na sekciju RESURSI

Najčešća pitanja

  • Ublažavanje računalnih napada odnosi se na strategije i mjere koje se koriste za sprječavanje, otkrivanje i odgovor na računalne prijetnje, minimizirajući njihov utjecaj na sustave, mreže i podatke. To uključuje implementaciju snažnih sigurnosnih praksi kao što su vatrozidovi, šifriranje, višestruka provjera autentičnosti, redovita ažuriranja softvera i obuka zaposlenika o računalnoj sigurnosti kako bi se smanjile ranjivosti i poboljšala ukupna zaštita.
  • Otklanjanje računalnih napada je proces identificiranja, izoliranja i uklanjanja sigurnosnih prijetnji kako bi se minimizirao štetni učinak i obnovili sustavi u sigurno stanje. To uključuje korake kao što su analiza incidenata, krpanje ranjivosti i jačanje obrane kako bi se spriječili budući napadi.
  • Računalni napad je namjerni pokušaj iskorištavanja sustava, mreža ili uređaja, kao što su hakiranje ili implementacija zlonamjernog softvera. Računalna prijetnja odnosi se na potencijalnu opasnost od računalnog napada, uključujući ranjivosti ili zlonamjerne aktere sposobne prouzročiti štetu. Računalni rizik je vjerojatnost i potencijalni utjecaj materijalizacije računalne prijetnje, uzimajući u obzir čimbenike poput sigurnosnih mjera i slabosti sustava.
  • Računalni napadi se događaju kada zlonamjerni akteri iskorištavaju ranjivosti u sustavima, mrežama ili uređajima kako bi stekli neovlašteni pristup, ukrali podatke ili prouzročili štetu. Napadači koriste razne tehnike, kao što su krađa identiteta, zlonamjerni softver, iskorištavanje ranjivosti softvera ili pokretanje napada silom kako bi probili lozinke.
  • Uobičajene vrste računalnih napada uključuju krađu identiteta, zlonamjerni softver, ucjenjivački softver, distribuirane napade uskraćivanjem usluge (DDoS) i napade čovjek-u-sredini (MitM). Ovi napadi imaju za cilj ukrasti osjetljive podatke, ometati operacije ili steći neovlašteni pristup sustavima i mrežama.
  • U računalnom napadu, zlonamjerni akteri iskorištavaju sigurnosne ranjivosti kako bi stekli neovlašteni pristup, ukrali podatke, ometali usluge ili oštetili sustave. To može uključivati implementaciju zlonamjernog softvera, prevare krađe identiteta ili hakiranje kako bi se kompromitirale mreže i manipulirale ili uništile osjetljive informacije.

Pratite Microsoft Security